Nakon višegodišnjeg razvoja nove verzije MeteoAdriatic ARW sustava došlo je vrijeme za instaliranje modela na našu glavnu računalnu radnu stanicu, sad već i pomalo star dvojezgreni Xeon X-5570. Novi sustav zamijenio je stari koji datira iz 2014. godine a koji je radio u klasičnoj konfiguraciji sinhronog nestinga dvije domene - 12 i 4 kilometra s ulaznim podacima GFS modela, na WRF jezgri 3.6.1 koja datira iz kolovoza 2014.

---------------- ČLANAK JE U IZRADI -----------------

1. DIO: PRIPREMA SOFTVERA

Alat wgrib2 omogućuje ekstrakciju iz grib2 formata izravno u mysql bazu.

Iako na netu postoje već kompajlirane verzije wgrib2 alata, u pravilu u njih nije ugrađena podrška za mysql. Ako pokušate pokrenuti takav binary wgrib2 s -mysql opcijom, dobit ćete ne baš indikativnu poruku greške:

Dodatni sloj sigurnosti koji pomaže pri spriječavanju neovlaštenog pristupa Wordpress administracijskom sučelju je jednostavna http autentifikacija pomoću korisničkog imena i lozinke.

Prvi korak je kreiranje /etc/nginx/.htpasswd datoteke (zamijenite /etc/nginx sa putanjoj do vaše nginx konfiguracije ako nije na toj lokaciji):

# sh -c "echo -n 'myusername:' >> /etc/nginx/.htpasswd"

# sh -c "openssl passwd -apr1 >> /etc/nginx/.htpasswd"

U originalnom tekstu o zahvatima na web portalu udruge Crometeo opisali smo koje smo radnje poduzeli kako bi portal profunkcionirao na prihvatljivo brz način. Testiranja su pokazala kako keširanje pomoću plugina WP Super Cache nije najoptimalnije pa smo odlučili promijeniti metodologiju. Naime, s obzirom da je keširanje osim putem plugina moguće raditi i na server levelu, odlučili smo se za tu opciju.

Nedavno je Crometeo portal počeo pokazivati znakove "umora". Preuzeli smo brigu za njega i prebacili ga na meteoadriatic server. Odlučili smo s vama podijeliti koje smo sve korake poduzeli kako bi portal ponovo počeo raditi živahno i sretno. Možda će ove upute nekome pomoći da optimizira svoj web, posebice ako koristi wordpress.

Numeričko modeliranje atmosfere danas je temeljni način prikupljanja podataka kojima se prognostičari služe u sastavljanju vremenske prognoze. Modeliranje atmosfere je način za neizravno proučavanje njezinih svojstava, pri čemu se matematičkim putem u računalnom programu opisuje njezino stanje u nekom trenutku, kao i promjena stanja tijekom nekog vremenskog razdoblja. Prvi pokušaji da se matematičkim putem opišu takvi procesi sežu u 1920-te godine, ali do izuma računala 1950-tih godina nije bilo moguće imati realistične rezultate takvih matematičkih modela.