Veljača 2019. je bila jedan od meteorološki zanimljivijih mjeseci u našoj regiji, osobito njezina druga polovica.
Vrijeme je za jedan nemeteorološki članak. U posljednje vrijeme u medijima su vrlo popularne teme o Zemljinim magnetskim polovima, točnije njihovom pomicanju - koje je prema tim člancima u pravilu neočekivano i počelo tek nedavno - te se navode moguće posljedice takvog pomicanja polova na GPS, na mobilne telefone, na vukodlake itd.
MeteoAdriatic će ukratko dati pouzdane informacije o fenomenu, temeljene na znanstvenim načelima.
Nakon prosinca koji se meteorološki nije isticao u našoj regiji ni po čemu posebno, siječanj 2019. pamtit ćemo pojaviše po netočnoj prognozi praktično svih srednjeročnih modela koji su najavljivali ciklonu sa središtem u sjevernom ili srednjem Jadranu i tlakom nižim od 980hPa.
Tragične vijesti o pogiblji 15-tak ljudi u Austriji pod lavinama koje su pogodile to područje početkom siječnja u jeku turističke sezone, odjeknule su ovih dana medijskim prostorima. Brzo su krenula i objašnjenja kako su klimatske promjene, točnije, globalno zatopljenje, uzrokom ove i sličnih tragičnih događaja. Primjer za to je vijest na portalu Index pod naslovom "Ako imamo globalno zatopljenje, zašto je zima u Austriji ubila 15 ljudi?".
Pred vama je treće izdanje naše nove rubrike u kojoj analiziramo klimatske uvjete iz mjeseca u mjesec. Na redu je prosinac 2018. godine koji je u našoj regiji prošao bez značajnih meteoroloških ekstrema. Dvije su ciklone (sjenčane narančasto na grafu ispod) uvjetovale vrijeme u prosincu, prva sredinom mjeseca (karta ispod) i druga oko Božića. Svi prikazani podaci dobiveni su numeričkom reanalizom našim WRF-ARW modelom.
U sklopu projekta klimatske reanalize, obrađen je studeni 2018. Mjesec je obilježio značajan pad temperature krajem mjeseca kao posljedica pritjecanja polarne zračne mase sa sjeveroistoka uslijed izraženog gradijenta tlaka između sjeverozapada Europe i istočnog Sredozemlja. Na grafu je prikazano kretanje temperature zraka u Zagrebu tijekom listopada i studenog 2018.
Kao dio planiranog istraživanja klimatskih promjena na području Hrvatske i regije, pokrenuta je testna baza i open source projekt web aplikacije za pregledavanje baze, pod nazivom Climate Research Database (CRD).
Očekuje se da će po dovršetku projekta baza sadržavati najmanje 20, a vjerojatno i više od 30 godina podataka reanaliziranih pomoću WRF-ARW modela. Time će ona predstavljati pogodan izvor za različita klimatska istraživanja regije, te će biti moguće odgovoriti na pitanja koja su dosad bila bez konkretnog odgovora.
Ovim člankom započinjemo seriju mjesečnih klimatskih reanaliza Hrvatske i okolne regije. Reanalize će se provoditi u sklopu velikog projekta klimatske reanalize regije za zadnjih 20-30 godina unatrag a podaci će se kontinuirano dodavati za nove mjesece tako da će projekt kasnije postati većim dijelom automatiziran. Reanaliza se provodi na mjesečnoj bazi pomoću WRF-ARW modela rezolucije 10 kilometara, a ulazni podaci u model dolaze iz CFSRv2 globalnog modela klimatske reanalize.
Prvi reanalizirani mjesec za kojega izrađujemo kratak pregled u obliku blog članka je listopad 2018.