Ciklonalni sustav koji i dalje djeluje na vrijeme u Hrvatskoj i bližoj regiji donio je značajnu količinu kiše i veliki pad temperature. Samo u posljednja 24 sata mjeseca ponegdje je palo blizu stotinu litara kiše po četvornom metru, pri čemu prednjače zapadni i sjeverozapadni krajevi Hrvatske kao i mjestimice srednja Dalmacija. Prema mjerenjima s automatskih postaja pljusak.com tijekom kolovoza lokalno se skupila značajna količina kiše. U Hrvatskoj, najviše su zabilježile postaje neke od postaja u Istri (Bržendi 247, Buzet 228, Vele Mune 221, ali i na sjeverozapadu Hrvatske su izmjerene velike količine, primjerice Samobor 201, Petrovec 195, Brdovec 182 litre po četvornom metru, itd). U Sloveniji je najviše izmjerila postaja Tolmin, 249 litara po četvornom metru). (1)
Značajno je zahladilo pa su se gorske postaje spustile ispod 10°C (Platak, Suho, Japetić, Puntijarka, Ivanščica poletište, Bjelopolje, Dinara – sve 9°C, a nešto hladnije bilo je na Zavižanu (7°C). Kredarica u Sloveniji se spustila na svega -1°C.
Pad temperature u Zadru na MeteoAdriatic postaji Maraska park, tijekom zadnjeg dana kolovoza prikazan je na sljedećem grafu sa mreže pljusak.com:
Time je do kraja dana dosegnut i apsolutni minimum mjesečne temperature na toj postaji, dok je maksimalna mjesečna vrijednost iznosila vrlo visokih 35,2°C, postavljenih 23. kolovoza sredinom dana, a taj je ekstrem u značajnoj mjeri potpomognut fenskim učinkom bure koja je taj dan puhala na Jadranu.
Međutim, nakon lipnja i srpnja koji su temperaturno bili mjeseci bez velikog odstupanja prosječne temperature mjeseca od klimatoloških srednjaka, čini se da ni kolovoz neće biti pretjerano topliji od klimatološke normale (iako očekujemo da bude ponešto topliji u većem dijelu regije). Ukupno gledajući, ljeto je bilo relativno uobičajeno, što nikako ne ide u prilog najavama koje su prognozirale ekstremno vruće ljeto s osjetnim manjkom oborina u odnosu na prosjek.
Ipak, za konačnu ocjenu ljeta i usporedbu sa sezonskim prognozama, sačekat ćemo reanalizu kolovoza WRF modelom u CRD kao i službene klimatske analize sezone od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda.
(1) Napominjemo da je riječ o automatski izmjerenim podacima čija točnost zavisi o mnogim faktorima i da su stoga moguća veća odstupanja od stvarnih vrijednosti