Nakon što je nedavno DHMZ objavio potpisivanje ugovora o nabavi novog superračunala, najjačeg u regiji za meteorološke namjene, stiže fantastična vijest da je konačno potpisan i ugovor za postavljanje tri moderna meteorološka radara! Realizacijom ovog projekta po prvi put će biti pokriven cijeli teritorij države, uključujući Jadran sa modernim radarskim osmatranjima, što će umnogome doprinjeti kvaliteti domaće meteorologije. Čestitamo odmah u početku svima koji su se svojim trudom izborili da se ovaj velik projekt provede u djelo.
Na svojim web stranicama, 27. listopada DHMZ je objavio priopćenje o potpisivanju važnog ugovora o nabavci šest novih Vaisala WRM200 radara. Radari se nabavljaju u sklopu projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH, METMONIC, Vaisala WRF200 su radari dvojne polarizacije i rade na frekvencijskom C-bandu. Radio C-band je dio elektromagnetskog spektra raspona frekvencija od 4 do 8 gigahertza (7.5 – 3.75 cm raspon valnih duljina). Ovakve valne duljine su vrlo prikladne za interakciju s hidrometeorima (kapljicama kiše, pahuljicama snijega, zrnima tuče, itd) pa su meteorološki radari vrlo često konstruirani da rade upravo na C-bandu.
Za kreiranje radarskih impulsa frekvencije od 5.5 do 5.7 GHz, WRM200 radar koristi magnetron impulsne snage 250kW, a modulator koji magnetronu diktira oblik i trajanje impulsa je solid-state tehnologije. Ovdje valja napomenuti da je spomenutih 250 kilowatta impulsna snaga a ne snaga kojom radar odašilje u prostor a koja iznosi oko 300W. Naime, radar odašilje vrlo kratkotrajne impulse (u ovom slučaju njihovo trajanje je između 0.5 i 2 mikrosekunde) pa zatim čeka na povratak jeke znatno dulje vrijeme, ne emitirajući pritom ništa. PRF (pulse repetition frequency – broj poslanih impulsa u jednoj sekundi) iznosi između 50 i 2400 Hz.
Širina snopa 4.5 metarske parabolične antene radara iznosi 1°, a njezino pojačanje je 45dB. Uži snop daje preciznije rezultate mjerenja, veći domet radara i bolje razlučivanje objekata, a širina snopa prvenstveno zavisi o veličini antene (veća antena = uži snop) i preciznosti izrade iste. Dvojna polarizacija impulsa znači da radar šalje odvojene vertikalno i horizontalno polarizirane impulse, što mu omogućuje da se softverskim putem u analizi primljene jeke (fuzzy logic) dobiju mnogo bolji podaci o obliku čestica od kojih se je odbila radarska jeka. Takvom se analizom jeke može definirati o kakvim česticama je riječ te klasificirati rezultate u kišu, snijeg, tuču ili druge vrste čestica u zraku slične veličine koje daju radarski odraz natrag u prijemnik.
Dvojna polarizacija rješava još jedan bitan problem meteoroloških radara. Naime, pri jakim oborinama, velika količina energije se reflektira od njih te na veće udaljenosti prolazi tek mnogo manji dio izračene energije koja se nije pritom reflektirala. Posljedica toga je atenuacija signala u zoni iza jake oborine, odnosno dolazi do efekta “zida” iza kojega radar vidi mnogo slabije. Dvojna polarizacija naime omogućuje da se primijeni mnogo točnija korekcija primljene jeke iz područja iza jake oborine i na taj način softverskim putem u većoj mjeri poništi spomenut negativni utjecaj oborine na točnost radarskog osmatranja.
WRM200 također koristi i dopplerov pomak frekvencije jeke pa je tako u stanju odrediti radijalnu brzinu kretanja objekata u odnosu na radar. Time se dobija informacija o brzini i smjeru zračnih strujanja u atmosferi, a budući da radar “zna” s koje visine od tla se vratila jeka, informacija o zračnim strujanjima se odnosi na sve mjerene slojeve zraka.
Od 6 novih radara, tri će se postaviti na već postojeće lokacije (Gradište, Bilogora i Puntijarka) te će tamo zamijeniti aktualne, mnogo manje napredne uređaje, dok će tri potpuno nova biti postavljena na jadranskim lokacijama (Goli kod Labina, Debeljak kod Sukošana i Uljenje na Pelješcu). Nakon integracije svih ovih radara u jedinstvenu motriteljsku mrežu, osigurat će se pokrivenost cjelokupnog područja Hrvatske radarskim osmatranjima.
