Različite karakteristične sinoptičke situacije u regiji u pravilu donose određene vrste vremenskih uvjeta, te samo poznavajući koja je generalna sinoptička slika nad regijom možemo dosta dobro znati kakve su opće vremenske prilike u našem kraju. Primjerice, ako se nad Otrantom nalazi duboko ciklonalno polje, znamo da na Jadranu puše olujna ciklonalna bura, da je hladno, a vjerojatno ima i dosta naoblake, osobito na južnom Jadranu. Slično, ako se nad širom regijom nalazi prostrano polje visokog tlaka zraka, bez većih razlika u tlakovima između pojedinih lokacija regije, znamo da prevladava mirno vrijeme bez značajnog vjetra te da je na Jadranu vedro, a ako je u pitanju zimsko razdoblje onda se nad kopnenim nizinama u pravilu može očekivati magla i mraz…
Da bi se u takvu povezanost određenih tipova sinoptičke situacije i vremenskih prilika u regiji uvelo sistematizacije, pobrinuo se je meteorolog Dražen Poje u svojoj doktorskoj disertaciji još iz 1965. godine. Poje je klasificirao tipove vremena u 29 sinoptičkih kategorija, koje su zajedno sa svojim osnovnim karakteristikama, dane u lijepo sistematiziranoj tabeli u dokumentu na DHMZ stranicama. Nadalje, pojedine kategorije mogu se dalje grupirati, kako pokazuje sljedeća tablica:
Grupa | Pripadajući vremenski tipovi |
Radijacijski režim | V1, V2, V4, g, mv, Ba, Bc |
Oborinski režim | N1, N2, Dol1, Dol2, WS, SWS, SS |
Režim advekcije iz jugoistočne Europe | V3, SES |
Režim advekcije iz sjeverozapadne Europe | NWS, Dol3 |
Vjetrovni režim | N4, NS, NES, ES |
Ostali režimi | N3, Nc, zodol1, zodol2, zodol3, Vc, Dol |
Detaljnije objašnjenje pojedinog tipa vremena može se pronaći u radu od Lončar i Vučetić (2003), “Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran” (izravni link na rad). Donosimo i pregled karakteristika vremena u pojedinim grupama, prema DHMZ.
Radijacijski režim karakterizira dominacija utjecaja zračenja (radijacije) – Sunca i izračivanja podloge, na meteorološke parametre u regiji. Utjecaj lokalnog reljefa i vrste podloge je znatan. Strujanja zraka su slaba, a time i prijenos topline strujanjem u druga područja je mnogo manje bitan čimbenik od zagrijavanja i hlađenja zračenjem. Pouzdana prognoza naoblake i magle temelj je za točno predviđanje temperatura, jer oblaci i magla umnogome moduliraju dolazno zračenje od Sunca kao i odlazno izračivanje podloge. Radijacijski režim se javlja na prednjoj (V1), donjoj (V2) i gornjoj (V4) strani anticiklone, u području grebena (g) visokog tlaka, u polju izjednačenog tlaka (Ba i Bc) te u području mosta visokog tlaka (mv).
Oborinski režim se javlja na prednjoj (N1) donjoj (N2) strani ciklone, prednjoj strani doline (Dol1), na osi doline (Dol2), te pri zapadnom (WS), jugozapadnom (SWS) i južnom stanju (SS). Oborinski režim je okarakteriziran advekcijom tople i vlažne zračne mase, dizanje slojeva zraka i stvaranje naoblake i oborine.
Advekcija iz jugoistočne Europe se javlja na stražnjoj strani anticiklone (V3) te pri jugoistočnom stanju (SES). U pravilu se javlja zimi i donosi hladan zrak, ali strujanje je slabo pa su uvjeti nad kopnom pogodni za održavanje stabilne inverzije duljeg trajanja.
Advekcija iz sjeverozapadne Europe se u pravilu javlja kao pojačano sjeverozapadno strujanje u ljetnim mjesecima i pritom donosi svježiju oceansku zračnu masu, te stvara pogodne uvjete za razvoj konvektivne naoblake i grmljavinskih pljuskova. Ove su situacije često povezane i s prolaskom frontalnih sustava sa sjeverozapada. Ovaj režim se javlja pri sjeverozapadnom stanju (NWS) te na stražnjoj strani doline (Dol3).
Vjetrovni režim se javlja pri značajnim razlikama tlaka u regiji i u pravilu je riječ o advekciji hladne zračne mase velikim brzinama. U ovaj režim spadaju tipovi vremena pri sjevernom (NS), sjeveroistočnom (NES) i istočnom (ES) stanju, te na gornjoj strani ciklone (N4). Stanja s jakim vjetrovima koji donose toplu i vlažnu zračnu masu (WS, SWS, SS) svrstani su u oborinski režim. U vjetrovnim režimima, učinci zračenja na zagrijavanje i hlađenje su mnogo manje bitni u odnosu na temperaturu zračne mase koja stiže strujanjem i koja određuje općenite toplinske prilike. Dnevne amplitude temperature u režimu s jakim vjetrom su mnogo manje nego u radijacijskom režimu.
Naš doprinos ovoj tematici očituje se u izradi automatske klasifikacije sinoptičke situacije iz produkata modela operativne numeričke prognoze. Klasifikator određuje međusobne položaje baričkih sustava u regiji i klasificira ih prema Pojinim tipovima vremena. Svi tipovi vremena su predviđeni, s razlikom da su tri tipa zonalne doline (zodol1, zodol2 i zodol3) spojene u istu grupu (zodol), s obzirom na malu učestalost pojave i male razlike između pojedinog tipa. Ako klasifikator nije dao nijedan tip vremena za određen termin, to znači da sinoptička situacija nije pretjerano karakteristična da bi se jasno klasificirala u neki od Pojinih tipova (ili, automatski sustav nije uspio prepoznati o kojem tipu je riječ). Također, u nekim situacijama klasifikator će sinoptičku situaciju za određen termin svrstati u dva, možda i više vremenskih tipova, kad postoji znatna sličnost s više od jednim Pojinim tipom.
Klasifikacija se radi automatski na temelju simulacije modelom WRF-NMM, s osvježavanjem dva puta dnevno i pritom se sinoptička situacija određuje za svaki sat, za 180 sati (7 dana) unaprijed. Rezultat tako provedene klasifikacije dostupan je na linku.
Reference i literatura:
- Poje, D. (1965). Tipovi vremena u Jugoslaviji i njihova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavijom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu.
- Lončar, E. i Vučetić, V. (2003). Tipovi vremena i njihova primjena na sjeverni Jadran, Hrvatski meteorološki časopis, Vol. 38 No. 38
- Lončar, E. i Bajić, A. (1994). Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrvatski meteorološki časopis, 29, 31-34.