Analiza: Jesu li se godišnja doba "pomakla" na kasnije datume?

Autor portala je u više navrata u razgovorima sa sugrađanima i drugima čuo tvrdnje kako su se nastupi godišnjih doba u meteorološkom smislu “pomakli” na kasnije datume u odnosu na razdoblje naše/njihove mladosti. Primjerice, da proljetno vrijeme nastupa kalendarski kasnije (npr. početkom travnja umjesto ranije sredinom ožujka) ili da jesensko vrijeme nastupa kalendarski kasnije (npr. u studenome umjesto u listopadu), itd. Iako je ovakve opservacijske tvrdnje teško kvantificirati, ovdje ćemo pokušati pokazati imaju li one nekakvo uporište u podacima. Naravno, koristit ćemo našu bazu podataka CRD koja seže do 1979. godine i pokušati nacrtati grafove temperature zraka koji uspođuju recentno klimatsko razdoblje s onim prethodnim. U projektu CRD, klima regije je modelirana WRF-ARW softverom.

Modeliran temperaturni niz za pojedinu lokaciju u Hrvatskoj je podijeljen na dva razdoblja: novije razdoblje od 2010. do 2023. te ranije razdoblje od 1973. do 2000. 10 godina između 2000. i 2010. je izostavljeno u potpunosti kako bi se dva usporedna niza mogla što je moguće više međusobno razlikovati u klimatološkom smislu. Izračunati su prosjeci temperatura zraka za svaki pojedini redni dan u godini, za oba razdoblja. Tako dobivena dva prosjeka za svaki pojedini dan godine, u konačnici su plotirana na graf. No prije prikaza rezultata, treba objasniti koncept, tj. ono što bi se trebalo na grafu vidjeti ako postoji “pomak” nastupa godišnjih doba, u smislu ponašanja temperature zraka. Sljedeća slika ilustrira taj koncept.

Postoji li spomenut pomak, trebali bi na grafovima vidjeti kako je linija prosjeka 2010-2023 (narančasta) pomaknuta udesno u odnosu na liniju ranijeg prosjeka (plava), kako je to ilustrirano na gornjoj slici. Na njoj vidimo da se narančasta linija koja pokazuje prosjek temperature zraka za pojedini datum u godini nalazi udesno od plave linije, što znači da primjerice maksimum temperature u godini ne pada početkom već krajem kolovoza, minimum ne pada početkom već sredinom veljače, srednja temperatura 20°C se postiže ne sredinom već krajem lipnja, odnosno ujesen ne krajem rujna već početkom listopada, itd. Gornji graf je dobiven jednostavnim pomakom x osi narančaste linije za 15 dana, ali za potrebe ilustracije koncepta to je ok. Niže ćemo koristiti prave podatke.

Pogledajmo još na primjeru Splita kako su grafovi obrađeni statističkim intervencijama. Izravan plot grafova kako je opisano metodologijom izračuna srednjaka u 2. paragrafu objave, daje ovakvu sliku:

Na ovom grafu je jasno uočljivo da je recentni period topliji od ranijeg gotovo u svim dijelovima godine (narančasta linija se nalazi iznad plave za veliku većinu dana u godini). To je očekivano, no postoji li i generalni pomak narančaste linije udesno u odnosu na plavu, kako je ilustrirano na prvoj konceptualnoj slici? U jesenjim mjesecima to je doista slučaj (vidi npr. studeni), jer ako imamo topliju klimu, u dijelu godine dok temperatura generalno pada, može se očekivati da će pojedine vrijednosti temperatura zraka nastupati kasnije. No, slično se osim ujesen, ne vidi u ostalim dijelovima godine. Ipak, uslijed zatopljenja klime, odnosno činjenice da se narančasta krivulja nalazi općenito iznad plave, nespretno je izvačiti jasne zaključke. Stoga, kako bi eventualni pomak po x osi mogli vizualno jasno razlučiti od pomaka po y osi (koji nastaje zbog općenito toplije klime), cijelu smo narančastu liniju spustili na niže i to upravo za iznos razlike srednjih godišnjih temperatura ova dva niza. Rezultat izgleda ovako:

Nakon eliminacije pomaka po y osi, ove je dvije krivulje mnogo lakše vizualno uspoređivati i time vidjeti postoji li generalni pomak udesno ili ulijevo neke od njih. Osim ove intervencije, budući dan nam vizualno smeta i šum koji nastaje zbog slučajnih varijacija, primijenili smo funkciju pomične srednje vrijednosti od 14 dana na temperaturne nizove. Konačno, graf usporedbe dva niza za Split izgleda ovako:

Objektivno, ovaj graf ne pokazuje elemente općeg pomaka po x osi bilo koje krivulje, ništa nalik prvoj ilustrativnoj slici gdje postoji umjetno unesen pomak po x osi od svega 15 dana. Nekakvo odgađanje nastupa određenih (normaliziranih) temperatura je vidljivo tijekom studenog ali to je jedini period u godini gdje se može taj fenomen jasno uočiti (za ovu lokaciju), te svakako nema opće vidljivih elemenata da bi se moglo tvrditi kako godišnja doba generalno nastupaju kalendarski kasnije u usporedbi s klimom 80-tih ili 90-tih godina prošlog stoljeća.

Osim Splita, identičan proračun smo proveli i za Zagreb, Rijeku, Osijek i Zadar. Rezultate donosimo bez daljnih komentiranja rezultata budući da grafovi “govore sami za sebe”. Osim normaliziranih temperatura na isti klimatski period (tj. gdje je temperatura recentna razdoblja umanjena za razliku srednje temperature među nizovima u cilju lakše vizualne usporedbe krivulja), niže u nastavku donosimo također i grafove stvarnih srednjih vrijednosti modelirane temperature, bez primjene pomičnog srednjaka.