Kao dio planiranog istraživanja klimatskih promjena na području Hrvatske i regije, pokrenuta je testna baza i open source projekt web aplikacije za pregledavanje baze, pod nazivom Climate Research Database (CRD).
Očekuje se da će po dovršetku projekta baza sadržavati najmanje 20, a vjerojatno i više od 30 godina podataka reanaliziranih pomoću WRF-ARW modela. Time će ona predstavljati pogodan izvor za različita klimatska istraživanja regije, te će biti moguće odgovoriti na pitanja koja su dosad bila bez konkretnog odgovora.
Dobro je poznato da promjene klime naše regije prate barem donekle globalne trendove. Naime, iz višegodišnjih nizova mjerenja je jasno da prosječna temperatura postaje sve viša i u te podatke nema sumnje. Dio porasta temperature je moguće pripisati urbanizaciji područja oko nekih meteoroloških postaja, ali postaje poput Zavižana koje također bilježe porast temperature tijekom vremena jasan su znak da klima postaje sve toplija ne samo zbog urbanizacije već zbog općenito toplije zračne mase.
Međutim, iako znamo da klima postaje sve toplija, te znamo neke promjene u oborinskom režimu, više od toga nismo u stanju dati definitivan odgovor u kojem se smjeru mijenjaju ostali klimatski parametri. Znanstvenih studija na tu temu nema mnogo a većina stavova temelji se na različitim procjenama, često baziranima na teoretskim modelima klimatskih promjena i ekstrapolacije zaključaka iz drugih dijelova planete.
Jedno od “gorućih” pitanja u posljednje vrijeme je što se događa s meteorološkim ekstremima. Postaju li oni sve intenzivniji i sve češći, što je možda i prevladavajući stav u meteorološkim i klimatološkim krugovima danas, ili to nije slučaj? Na to pitanje nemamo odgovor niti ga je moguće pronaći među znanstvenim člancima temeljenim na kvalitetno dizajniranim studijama, barem ne među radovima domaćih autora. O kojim ekstremima je riječ? Kad govorimo o meteorološkim ekstremima onda su to pojave koje značajno odstupaju od statističkih srednjih vrijednosti. Na primjer to može biti učestalost pojave velike količine oborine (kiše, snijega) u kratkom intervalu, ili suprotno, dugotrajnost sušnog razdoblja. Visina snježnog pokrivača, ako je izvan statistički normalnih granica isto se može svrstati u ektremne meteorološke pojave. Također, pojava olujnih ili orkanskih vjetrova, učestalost pojave i intenzitet grmljavinskih oluja, učestalost pojave tuče, tornada/pijavica, učestalost poplavljivanja obale ili riječnih dolina, te na kraju učestalost, trajanje i intenzitet nastupa toplinskih valova (toplih i hladnih). Za velik dio navedenih ekstrema, nemamo kvalitetne podatke kojima bi mogli okarakterizirati da su oni sve češći (ili sve rjeđi) s klimatskim promjenama. Upravo zbog toga, CRD baza i naša planirana statistička obrada iste trebala bi dati odgovor na dobar dio navedenih pitanja o povezanosti globalnih klimatskih promjena i učestalosti te intenzitetu meteoroloških ekstrema, kao i ostalim korelacijskim pokazateljima globalnih promjena klime i promjena klime Hrvatske i okolice.
Često je moguće čuti i najave koje nisu nimalo u skladu s kritičkim razmišljanjem. U ovu kategoriju spadaju pretpostavke o sve većoj količini snježnih oborina ili visine snježnog pokrivača, ili sve intenzivnijim ili dugotrajnijim hladnim zimskim prodorima, ili pretpostavke o učestalijoj ili intenzivnijoj buri i slično. Naime, nije potrebno mnogo elaborirati zbog čega su ovakve tvrdnje u suprotnosti s logikom i vrlo je teško očekivati da bi neka ozbiljno dizajnirana studija mogla pokazati takav neki trend. I dok za pitanja iz prethodnog paragrafa nemamo neki konkretan stav niti premisu kakvi bi rezultati analize CRD baze mogli biti u tom smislu, za teze iz ovog paragrafa smo prilično sigurni u rezultat. U MeteoAdriaticu, bili bi izuzetno iznenađeni da analiza pokaže primjerice veću učestalost ili veći intenzitet hladnih prodora, količine snijega ili pojave bure u kasnijim godinama analize u odnosu na ranije godine.
Svi zainteresirani mogu se priključiti u daljnjoj izgradnji potrebne infrastrukture oko CRD baze, koja se testno nalazi na linku http://crd.meteoadriatic.net/ a open source kod za web aplikaciju baze na našem GitHub profilu.
