Početak prosinca obilježava intenzivna Tirenska ciklona, uz pojavu sekundarnog centra niskog tlaka nad sjevernim Jadranom u noći s 2. na 3. prosinca. Ova ciklona je donijela prvi snijeg sezone velikom dijelu kopna i ponegdje uz obalu sjevernom Jadranu. Najviše snijega palo je u Gorskom kotaru (Risnjak 39, Delnice 36, Begovo Razdolje 35 centimetara – 3.12. 7h), a u četvrtak je uz pritjecanje toplog zraka s jugoistoka u Lici, te središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj palo dosta ledene kiše. Na srednjem i južnom Jadranu pala je obilna kiša, ponegdje i više od 200 litara po četvornom metru u 24 sata (zaleđe Splita). Kratak predah od meteoroloških nepogoda donio je 4. prosinca, a zatim je započela jaka ciklogeneza u Genovskom zaljevu uz jačanje juga na Jadranu na olujno i orkansko tijekom vikenda 5./6. prosinca.
Prva dekada prosinca donijela je iznimne meteorološke događaje, od orkanskog juga na Jadranu koje je potopilo Ininu plinsku platformu u sjevernom Jadranu, preko tučonosnih oblaka diljem Jadrana i s tornadom u Trstu, do pojave Acqua-alte u Veneciji i poplava u Istri te osobito u vrgoračkom kraju. Iza toga je uslijedio period stabilnog vremena sve do pred Božić, kad su hladna fronta i jadranska ciklona donijele novu naoblaku i kišu, te snijeg ponegdje u unutrašnjost. Dio regije je tako imao bijeli Božić, a glavnina snijega pala je dan kasnije a zapuhala je kratkotrajno jaka i olujna bura. Kraj godine donosi novo orkansko jugo, te zatopljenje i novu kišu.
Prema klimatskoj reanalizi mjeseca pomoću WRF modela u CRD sustavu, prosinac je ukupno gledajući bio “mjesec vlage”. U usporedbi s ostalim prosincima od 1979., prosinac 2020. je imao najvišu pozitivnu anomaliju temperature rosišta (+3,22°C u odnosu na klimatsku normalu za prosinac), što znači da je tijekom tog mjeseca u regiji bila prisutna vrlo velika količina vodene pare. To nije čudno s obzirom na dvije epizode orkanskog juga, a i općenito situaciju “po jugu” u dobrom dijelu mjeseca, pri čemu je iz Sredozemlja prema regiji pristizala velika količina vodene pare.
Temperaturno, prosinac 2020. je, ddakako, bio topliji od prosjeka. Ponovo, to je za očekivati s obzirom na pretežito južnu vremensku situaciju. Mjesečna anomalija iznosi +2.17°C u odnosu na klimatski prosjek, a time posljednji prosinac dijeli drugo mjesto najtoplijih prosinaca u regiji, sa onim od lani. Topliji je bio jedino onaj iz 2015. godine. Prosinac 2020. time nesumnjivo nastavlja očit trend zatopljenja regije.
Kad smo kod zatopljenja regije, dugoročni trend trenutačno iznosi +0,4085 °C/dekadi:
Unatoč dva orkanska juga na Jadranu, prosinac 2020. se po srednjoj brzini vjetra ne ističe mnogo u odnosu na prethodne prosince. To je posljedica vrlo mirnog perioda u drugoj i dijelu treće dekade, čime se srednja vrijednost brzine vjetra dosta umanjila no i dalje je ostala iznad klimatološkog prosjeka:
Uslijed velike količine vlage, posljednji prosinac je imao i izraženu nestabilnost atmosfere (2. najnestabilniji), čemu svjedoče i pojave tučonosne naoblake kao i grmljavine tijekom par dana iz mjeseca. Srednji MLCAPE mjeseca u regiji:
Uz mnogo vlage i mnogo nestabilnosti, za očekivati je da je prosinac bio iznadprosječno oborinski mjesec. Poplave su bile česte, posebno u Dalmaciji, a s time se slaže i naš model za reanalizu koji svrstava prosinac 2020. na 3. mjesto najkišovitijih prosinaca u regiji, s anomalijom od čak +102 milimetra kiše:
Da je ciklonalna aktivnost bila vrlo izražena, pokazuje srednja mjesečna vrijednost tlaka zraka na morskoj razini u regiji, s negativnom anomalijom od -7 hektopaskala u odnosu na klimatološki prosjek:
S obzirom da se je s prosincom zaključila 2020. godina u CRD bazi, izradili smo i srednju godišnju vrijednost temperature regije, ukupnu srednju količinu oborine u regiji, te srednji broj dana sa snježnim pokrivačem u godini, za nizinske i za planinske dijelove regije, te usporedili s prethodnim godinama od 1979.
Srednja godišnja temperatura regije za 2020. iznosila je 14.58°C, što godinu svrstava na 6. mjesto najtoplijih godina od 1979. u regiji. Srednja ukupna količina oborine u regiji je u 2020. dosegla 1025mm, što je 19. najkišovitija godina od 1979. odnosno tek malo iznad dugoročnog prosjeka, a time nastavlja trend laganog povećanja srednje količine oborine u regiji.
Situacija sa snježnim pokrivačem u nizinama Hrvatske tijekom 2020. (odnosi se mjesece od siječnja do prosinca 2020., dakle uzima dio zime iz 2019/2020 i dio zime 2020/2021) je bila iznimno loša. 2020. je tako bila druga najmanje snježna godina u nizinama, nakon 1989. godine, te dugoročni trend broja dana sa snijegom na tlu u nizinama sad iznosi -4,4 dana godišnje, po dekadi. U planinskim krajevima situacija je bila nešto povoljnija sa snježnim pokrivačem, iako svejedno daleko ispod prosjeka, a trend smanjivanja godišnjeg broja dana s pokrivačem na tlu u gorju sad iznosi -6,3 dana po dekadi:
