Početak studenoga obilježila je dugotrajna i stabilna anticiklona. U takvim uvjetima, na Jadranu je prevladavalo sunčano i danju znantno toplije od prosjeka, kao i u gorju, dok su nizinski krajevi unutrašnjosti imali gotovo neprekidno tmurno i hladno vrijeme, često s gustom maglom. Anticiklona je djelovala na vrijeme cijelu prvu dekadu, da bi početkom druge dekade mjeseca nakratko prepustila utjecaj ciklonalnim sustavima. Prvi je donio promjenu vremena oko 12. studenog, a zatim je značajnija ciklona s mnogo kiše nastupila 16. studenoga. Lokalno je pala obilna kiša, a rekorder je bila postaja na otoku Rivanj kraj Zadra sa čak 132 litre kiše po četvornom metru. 17. studenoga su oborine prestale uz umjerenu do jaku buru, u podvelebitskom području olujnu s orkanskim udarima. Kako će se ispostaviti kasnije, to je bila jedina ozbiljnija oborina u ovogodišnjem studenom u regiji. Bura je prestala 18. studenog, pa su nastupila dva mirna i pretežno sunčana te relativno topla dana, pred eksplozivnu ciklogenezu u Tirenskom moru…
Početak treće dekade je obilježila Tirenska ciklona koja je donijela 2 dana olujne i orkanske bure, te su diljem Jadrana na standardno vjetrovitim lokacijama pri buri mjereni konstantni udari od preko 40 metara u sekundi. Zahlađenje s burom je kratko trajalo, pa je vrlo brzo pristigla topla zračna masa i anticiklonalno polje, te su kopneni predjeli opet dobili višednevne magle i nisku naoblaku. Kraj mjeseca donosi kratkotrajnu Sredozemnu ciklonu uz pritjecanje hladnog zraka te umjerenu do jaku buru pred novu ciklonu na početku prosinca koja je donijela kratkotrajan snijeg i na sjeverni Jadran, no o tome više u analizi idućeg mjeseca.
Prema MeteoAdriatic klimatskoj reanalizi mjeseca koristeći standardnu konfiguraciju WRF modela za CRD projekt, dobiveni su statistički rezultati za studeni, a u kontekstu sa cijelim 42-godišnjim razdobljem, kako slijedi. Vidljiv je izniman utjecaj anticiklonalnog polja koji je ovaj studeni postavio na prvo ili drugo mjesto po mnogim parametrima u odnosu na preostale studene u reanaliziranom periodu.
Nakon listopada koji je bio neznatno hladniji od 42-godišnjeg prosjeka, studeni je bio u našoj regiji topliji s pozitivnom anomalijom od +0,59°C u odnosu na prosjek. Taj rezultat ga svrstava na 16. mjesto po toplini od 1979. godine.
Dugoročni linearni rast temperature u regiji s uključenim podacima studenog 2020. iznosi +0,4086°C po dekadi:
Ovogodišnji studeni je “rekorder” po negativnoj anomaliji brzine vjetra, prema srednjoj brzini udara vjetra je na začelju od 1979. godine (napominjemo da se ova statistika odnosi na srednju brzinu udara a ne srednju brzinu, budući da taj parametar još nismo uvrstili u izračune – bit će dodano s vremenom). Unatoč dva dana olujne i orkanske bure na početku treće dekade mjeseca, dugotrajna stabilna anticiklona ovaj je mjesec učinila neobično “tihim”.
Osim po generalnoj “bezvjetrici”, studeni 2020. donio je i druge mjesečne rekorde u statistici studenih pod utjecajem anticiklonalnog polja. Najmanje prisutne nestabilnosti u studenom od 1979., druga najmanja količina oborine studenog uz anomaliju od -99 litara po četvornom metru u odnosu na klimatološki prosjek, daleko najviši geopotencijal plohe 500 hPa u mjesecu (apsolutna topografija) uz anomaliju od +116 metara, najviši srednji mjesečni tlak na razini mora uz anomaliju od +8 hektopaskala, te drugi najvedriji studeni od početka vođenja reanalize (ne računajući maglu na kontinentu). Impresivna je ova 2020.! Slijede grafovi za spomenuta “dostignuća” ovogodišnjeg studenog:
Na primjeru za Zagreb, vidljivo je da je tlak zraka tijekom cijelog studenog bio konstantno viši od klimatološkog prosjeka, a u dva navrata je postavio i rekorde ikad modeliranih vrijednosti za taj konkretan datum. Na sljedećem grafu je prikazano kretanje modeliranog tlaka zraka u Zagrebu, od 1. rujna do 1. prosinca. Statističke linije odozgo prema dolje su: apsolutni maksimum tlaka u bazi na određeni dan (crvena), srednji dnevni maksimum tlaka (narančasta), srednji dnevni tlak (crna), srednji dnevni minimum tlaka (cijan) i apsolutni minimum tlaka na određeni dan (plava).
Slično se ponašala i visina plohe 500 hektopaskala, što nam govori da je i u slobodnoj atmosferi prevladavao utjecaj snažnog anticiklonalnog polja:
