Novinari su često nevjerojatno “domišljati” kad je u pitanju meteorologija i vremenska prognoza te su skloni izmišljati najbesmislenije izjave a sve u svrhu klikova posjetitelja. Najčešće to rade tako da uzmu prognoze ili druge tekstove meteorologa i onda ih “tumače” onako kako im u tom trenutku najviše odgovara. No to i nama donosi čitanost, jer ih mi volimo ismijavati, kao što smo to uradili s nedavnim Indexovim tekstom u kojem su novinari za aktualni polarni prodor napisali da je “oluja koja dolazi iz Španjolske”. Naš demanti se popeo na 4. mjesto čitanosti svih vremena otkad je portala. Pa, hvala vam Index na inspirativnim materijalima, s nestrpljenjem očekujemo vaš novi uradak.
No ovih dana je zaiskrilo i u stručnijim vodama. Sve je počelo s objavom Severe Weather Europe i najavom povratka sinoptičkog uzorka kakav je viđen tijekom zime 1928/29. U prilično dugom tekstu SWE, ipak u najmanju ruku pomalo špekulativno, najavljuje mogućnost vrlo hladnog nastavka zime. Autori svoje predviđanje objašnjavaju mogućim kolapsom polarnog vrtloga (uz manje netočnosti u tumačenju istoga). Naime, polarni vrtlog je područje u stratosferi snažnog ciklonalnog kruženja zraka, dok ispod u troposferi njegova rotacija prestaje i prema tlu načelno postaje obratna (anticiklonalna – polarni pojas visokog tlaka). Polarni vrtlog se nadovezuje na mlaznu struju iz gornjeg sloja troposfere koja kruži nad polarnom frontom, na sjevernoj hemisferi od zapada prema istoku.
Cijela ta opisana ciklonalna mašinerija na većim visinama iznad pola zadržava polarnu frontu i prizemnu hladnu zračnu masu na relativno visokim zemljopisnim širinama. U slučaju slabljenja ovih strujanja (i mlazne struje i pripadajućeg stratosferskog polarnog vrtloga) dolazi do mogućeg raspada relativno pravilnog kruženja te meandriranja mlazne struje prema nižim zemljopisnim širinama. Budući da je mlazna struja povezana s polarnom frontom u prizemnom sloju, to i fronta počinje meandrirati, dovodeći doline hladnog arktičkog zraka sa sobom u niže zemljopisne širine. Do usporavanja i potencijalnog raspada polarnog vrtloga može doći u slučaju jačeg zagrijavanja stratosfere nad polom. Naime, zagrijavanje znači i porast relativne topografije, a time i apsolutne, odnosno izobarne plohe se pomiču na veću visinu, te dolina s vrtlogom smanjuje intenzitet, čime i vrtlog slabi a time posljedično dolazi i do opisanog prelijevanja veće količine polarnog zraka u niže zemljopisne širine. Polarni vrtlog nije nova pojava, poznat je u meteorologiji dugi niz desetljeća, još od 1940-tih godina, ali je javnosti postao eksponiran tek tijekom zadnjih godina, uslijed čestog spominjanja od strane američkih meteorologa.
SWE autori su promatrali dugoročne produkte globalnih NWP modela (ECMWF, GFS, …) i zaključili da su prognozirani sinoptički obrasci, uljučujući stratosferske indikatore polarnog vrtloga, dosta slični s onima iz reanalize tijekom najjače zime 20. stoljeća, 1928/29., te najavljuju da bi se slični vremenski obrasci potencijalno mogli ponoviti krajem siječnja i/ili u veljači ove godine.
S druge strane, Istramet u svojoj kratkoj analizi tvrdi da očekuju zatopljenje od sredine nadolazećeg tjedna koje bi moglo potrajati tjednima. Dojma smo da su ovu opasku o mogućoj dugotrajnoj toplini stavili namjerno, potiho kontrirajući SWE najavu “megazime”. Edit 18.1.: Istramet danas potvrđuje svoj stav objavom detaljnog teksta naslovljenog “Ne, ne prijeti nam nova 1929. godina” u kojem kontrira SWE-u.
Mi ovdje nećemo suditi tko je u pravu. Prognoze na tako dug rok su sve samo ne točne, i zaista je nezahvalno prikloniti se bilo kojoj opciji. Realno, da se sinoptički obrazac iz 1928/29 ponovi, nije teoretski nemoguće, ali moramo imati na umu dvije činjenice:
- Statistički je izuzetno malo vjerojatno da se ponovi “zima stoljeća” budući da je to događaj koji se ponavlja jednom ili dvaput u stoljeću, i
- Za razliku od prve polovice 20. stoljeća, sad u polarnom području ima znatno manje hladnog zraka na raspolaganju (topliji je i 10-tak Celzijevih stupnjeva), što znači čak i da se ponovi potpuno isti sinoptički obrazac kao ’29., temperature koje bi time uslijedile bi bile daleko više nego su bile te zime.
Tko će odnijeti pobjedu u ovom malom meteo sukobu, SWE ili Istramet, ostaje da se vidi.
Na kraći rok, prognoza je bitno manje varljiva, pa ćemo mi tako ukratko opisati što slijedi u narednim danima. Nakon vjerojatno najhladnijeg jutra ove zime dosad, slijiedi još jedan relativno hladan dan no za razliku od današnjeg i nešto oblačniji. Tako je ponegdje moguća i slaba oborina, u kopnenim krajevima snijeg a na Jadranu i kiša i snijeg. Oborine neće biti česte ni obilne, pa na novi značajniji snježni pokrivač ne treba računati, a i bit će ograničene većinom na prvi dio dana. Bura će nakratko prestati, a navečer će ponovo zapuhati umjerena do jaka, mjestimice uz olujne udare, a u unutrašnjosti će to biti većinom slab vjetar. Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti većinom do nule, u gorju niža, a na Jadranu do najviših 8°C, no u mnogim krajevima obale se neće popeti iznad 5°C.
Uslijedit će pretežno vedra i još hladnija noć, uz temperature do oko -10°C u unutrašnjosti, u gorju i malo niže, a na Jadranu također skoro svugdje oko ili ispod nule. Ponedjeljak i dalje hladan ali pretežno sunčan, a zatim od utorka postupno stižu sve više temperature zraka. Osobit porast temperature očekuje se u srijedu i četvrtak kad će zapuhati umjeren, na Jadranu pojačan i jak južni vjetar i jugo. Uz jugo doći će do porasta naoblake a do petka mjestimice i kiše, ponajprije na sjevernom Jadranu.
