Lansiranje prvog od ukupno tri satelita nove Meteosatove konstelacije MTG (engl. Meteosat Third Generation) donosi znatnu dozu uzbuđenja među europske meteorologe. Kako i ne bi, budući da nova generacija obećava neusporedivo bolje performanse u motrenju i mjerenju meteoroloških prilika nad Europom i Afrikom u odnosu na aktualnu, drugu generaciju. Kako navodi DHMZ, MTG program je razvijan preko dva desetljeća te je rezultat suradnje Europske svemirske agencije, EUMETSATa i industrijskih partnera predvođenih Thales Alenia Space grupacijom.
Međunarodna organizacija EUMETSAT, čija je primarna misija uspostava i održavanje europske satelitske mreže meteoroloških satelita, najavljuje revolucionaran napredak u praćenju i prognoziranju vremenskih prlika nad Europom, za što će biti zaslužna upravo nova generacija meteoroloških satelita koja započinje svoju misiju današnjim lansiranjem prvoga u nizu. Ovi sateliti će biti postavljeni u geostacionarnu orbitu koja se nalazi na otprilike 36 tisuća kilometara iznad površine Zemlje, nad ekvatorom. Takav orbitalni položaj omogućuje satelitima ophodno vrijeme koje je identično rotaciji Zemlje, što znači da se satelit unatoč kruženju oko Zemlje stalno nalazi iznad iste točke na tlu. Za razliku od satelita koji se nalaze u nižim orbitama i stoga neminovno mijenjaju svoj položaj u odnosu na fiksne točke na Zemlji, geostacionarni sateliti omogućuju neprekinuto motrenje određenog područja na Zemlji, 24 sata dnevno, 365 dana u godini i kao takvi idealni su za meteorološke namjene motrenja i mjerenja.
EUMETSAT naglašava kako će treća generacija njihovih satelita dostavljati barem 50 puta veću količinu podataka u odnosu na aktualnu Meteosat misiju. Osim veće raznovrsnosti mjerenja, povećat će se razlučivost te učestalost slanja podataka sa satelita u operativni centar koji je zadužen za kontrolu satelita, primanje, obradu i arhiviranje podataka te distribuciju krajnjim korisnicima. Za razliku od druge generacije, treća će se sastojati od dva različita tipa satelita. Dva satelita će snimati Zemljinu atmosferu i tlo u vidljivom spektru (MTG-I sateliti), a treći će to raditi u infracrvenom području valnih duljina elektromagnetskog spektra i pritom će davati trodimenzionalnu sliku karakteristika atmosfere (MTG-S satelit).
Od dva MTG-I satelita, jedan će snimati cijeli njemu vidljiv dio Zemljinog diska (Europa i Afrika), dok će drugi biti “zumiran” s većom razlučivosti na područje Europe.
Bez obzira na geostacionarnu orbitu, zbog načina žiroskopske stabilizacije, dosadašnji Meteosat sateliti motre Zemlju samo 5 posto vremena. Nova generacija donosi stabilizaciju u sve tri osi što će omogućiti konstantno usmjeravanje prema interesnom području i stoga potpuno neprekinuta mjerenja. Satelitske snimke Europe će se dostavljati svake 2,5 minute, a šireg područja (Europa i Afrika) svakih 10 minuta. Prostorna razlučivost podataka, zavisno o konkretnom produktu mjerenja, kretat će se između 500 metara i 2 kilometra.
Novi instrumenti koje će MTG nositi, za razliku od aktualne misije omogućit će detekciju i dostavljanje podataka o munjama, što znači da će praćenje olujnih konvektivnih sustava biti još bolje nego je to dosad bilo moguće. Nadalje, satelitskim “sondiranjem” u infracrvenom spektru ovi sateliti će dati točnija saznanja o trodimenzionalnim profilima temperature i vlažnosti atmosfere nad Europom svakih 30 minuta. To su podaci koji se inače dobivaju radiosondama, u pravilu svega 2 puta dnevno i na vrlo rijetkim postajama koje vrše takva mjerenja (npr. u Hrvatskoj Zagreb i Zemunik). Konačno, novi instrumenti će omogućiti i mjerenje koncentracije aerosola i plinova u tragovima nad Europom, s periodom od 60 minuta, čime će se omogućiti bolje saznanje i prognoza kakvoće zraka nad našim kontinentom.
Povećanje opsega i poboljšanje točnosti satelitskih mjerenja meteorolozima će omogućiti dalekosežne benefite. Praćenje olujnih sustava u realnom vremenu, čak i u područjima koja nisu pokrivena radarskim opažanjima s tla znatno će poboljšati kratkoročnu prognozu i najave opasnih meteoroloških uvjeta. Povećanje točnosti inicijalnih uvjeta u numeričkim modelima atmosfere dat će novi kvalitativni impuls srednjeročnoj i dugoročnoj numeričkoj prognozi. Podaci s novih satelita dat će i značajan doprinos naporima za zaštitu od požara, sustavima za prognozu kakvoće zraka, kontroli zračnog prometa, operacijama traganja i spašavanja na moru i na kopnu, naporima za umanjenje rizika od opasnih meteoroloških pojava, poljoprivrednoj proizvodnji, pomorskom i obalnom menadžmentu i mnogim drugim djelatnostima.
