Prije par dana, javila se jedna gospođa na naš Facebook profil i u komentaru kaže kako će nas “odlajkati” jer “sustavno medijski propagiramo tezu suprotnu znanstvenim dokazima globalnog zatopljenja i njegovih posljedica, širenjem polovnih kvaziinformacija redom s američkih pseudoznanstvenih web stranica”. Pitamo se samo, tko ZAISTA širi propagandu suprotnu znanstvenim dokazima? Usput ta ista gospođa tvrdi, da su linkovi s NOAA stranica “kvaziinformacije”, “neki američki grafovi” i “loše dizajnirane statističke analize”. O dizajnerskim dostignućima ekipe iz NOAA sad nećemo suditi, ali o znanstvenoj valjanosti istih uradaka zaista ne bi trebalo biti nikakva spora. Ako NOAA nije autoritet u geofizičkim znanostima, tko onda jest? Baba Vanga možda?

Najprije, nismo nikada, ali baš nikada promovirali nikakvu tezu koja bi osporavala globalno zatopljenje. Uostalom, naš stav oko globalnog zatopljenja je kristalno čist i transparentan. Trebamo li napisati, valjda po stoti put, da je globalno zatopljenje izmjerena činjenica i da povećanje koncentracije CO2 sudjeluje u globalnom zatopljenju planete? Očito trebamo. Ono s čime se NE slažemo to su teorije koje nisu dokazane i koje se kose sa zdravim razumom, baš kao što se kose one teorije o “chemitrailsima” ili utjecaju HAARP-a na vrijeme. Da navedemo par takvih.

1) Globalno zatopljenje uzrokuje porast količine leda oko Antarktike. Postoji nekoliko teorija koje pokušavaju to objasniti, a sve su podjednako klimave, da ne kažem nemoguće. Najčešće se spominje ona koja govori o topljenju kopnenog leda na Antarktici uslijed sve toplijeg oceana oko kontinenta, koji onda teče u more, što čini ocean oko kontinenta manje slanim, a što omogućuje lakše zaleđivanje. Čekaj malo, led se topi tamo gdje je hladnije (na kopnu), zatim kao tekuća voda (koja se lakše ledi nego more) teče u more, i tek onda kad dođe u toplo more, i kad toj vodi poraste salinitet, tek se onda zaledi? Come on! I to je “najbolja” teorija koja objašnjava povećanje ledene površine oko Antarktike? Da se čovjek zapita tko tu koga….

  • Par kontra dokaza: (1) Prosječna temperatura na kopnu Antarktike, tamo gdje se led navodno topi, je barem 10°C niža od prosječne temperature nad morem, gdje se ono, eto… ledi. Izvor: wikipedia. (2) Anomalija temperature oceana oko Antarktike je NEGATIVNA a ne pozitivna kako neki namještaju studije pa pokušaju prikazati ono što nije. NOAA analiza jasno i neoborivo pokazuje da je temperatura oceana oko kontintnta niža od prosjeka i to je stvarni i jedini razlog zašto leda ima sve više. Isprike na činjenici da slike nisu kronološki poredane, no kronološku animaciju za zadnjih godinu dana možete pogledati direktno na NOAA stranicama.

2) Globalno zatopljenje uzrokuje sve više ekstremnih meteoroloških događaja poput uragana, tornada, poplava, suša… Štoviše, stoljetne poplave s Balkana iz svibnja 2014. uzrokovane su globalnih zatopljenjem. Čak i DHMZ u svom izvješću o poplavama kaže: “U posljednjih nekoliko desetljeća svjedoci smo sve češćih i jačih vremenskih i klimatskih ekstrema: češćih toplinskih valova, jakih oborina ali i dugotrajnih suša te jakih vjetrova. Takav trend nije znakovit samo za Hrvatsku nego i čitav svijet, te kao posljedica globalnog klimatskog zatopljenja čiji se uzroci pojašnjavaju djelovanjem čovjeka, to jest povećanjem koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi koje nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva u industriji, energetici i prometu.” Nadalje, “Treba također naglasiti da se, nažalost, prema klimatskom scenariju o globalnom zatopljenju mogu očekivati sve čeći vremenski i klimatski ekstremi uključujući poplave, suše, jak vjetar, toplinske valove i druge ekstreme.”

  • Tužno je da se promoviraju teorije koje nisu potkrijepljene nikakvih kvantitativnim dokazima. OK, jasno je da zbog globalnog zatopljenja ima sve više toplinskih valova i da se sve češće obaraju rekordi temperatura. To je i logično, zar ne? No nije točno da ima sve više uragana, tornada, poplava, jakih vjetrova… Zapravo, o tome možemo diskutirati, štoviše, možda postoje područja u svijetu gdje globalno zatopljenje izaziva više navedenih ekstrema, ali to nije slučaj globalno u svijetu, a niti u Hrvatskoj ima sve više poplava uzrokovanih globalnim zatopljenjem. Par dokaza. PHDI index za USA pokazuje jasno da s globalnim zatopljenjem na području USA nema porasta učestalosti poplava niti suša. Vrijedi li statistika za USA i za Hrvatsku? Naravno da ne vrijedi, možda je u Hrvatskoj drugačije? Pa pogledajmo što kaže analiza Hrvatskih Voda. Izvor: pdf. Gdje, ali pobogu, gdje, se u ovoj analizi može vidjeti porast učestalosti ili trajanja visokih vodnih valova sa zatopljenjem? Nema korelacije kao ni na području USA. Otkud onda nekome ideja da decidirano tvrdi kako smo “svjedoci” sve češćih ekstrema koji uključuju i poplave? Sve sami kvalitativni navodi, a nigdje kvantitativni podaci? Otkad li je to valjani znanstveni pristup?
  • Treba li pokazati statistike i za druge pojave poput, primerice, tornada u USA? Ili onih snažnih destruktivnih tornada kojih je očito, s globalnih zatopljenjem sve manje i manje? Izvor: NOAA. Itd, itd…

3) Kako vjerovati navodima da je klimatska osjetljivost za udvostručenje CO2 oko 3°C (u nekim studijama ide to i do 8°C), kad u zadnjih 100 godina mjerenja pokazuju da je osjetljivost ispod 1,5°C (budući da se koncentracija povećala s 270 na 400ppm a temperatura porasla za manje od 1°C)? Kako ozbiljno shvatiti vrišteće naslove “Antarctic is loosing ice at huge rate, catastrophic sea level rise is unstoppable”, kad mjerenja pokazuju da se to događa na svega cca 1% površine kontinenta i to u području gdje prosječna temperatura tokom Antarktičkog ljeta ne prelazi iznad -10°C? Otkad je cherry picking prihvaćena znanstvena metoda?

Gospodo, ne nasjedajte na propagandu. Iza takvih članaka stoji samo jedan motiv – glad za novcem. Želite li se posvetiti znanosti, posebice geofizičkim znanostima, mjerenja i statistička obrada su vam prvi i osnovni alat. Tek nakon toga dolaze kompjuterske simulacije na red. E da, još uvijek nitko nije prihvatio našu okladu o tome, hoće li IPCC kompjuterski izračun za porast temperature do 2030. godine biti točan. Mislili smo da će vam to biti lak zadatak i da ćemo dobiti desetke mailova s ponudom za prihvaćanje oklade od strane “warmista”. No, još nije stigao niti jedan. Ili možda nisu toliko uvjereni u točnost IPCC prognoza kao što smo mislili da jesu? Ili su nas možda svi oni “odlajkali” na fejsu poput gospođe iz prve rečenice? Kao što volimo često reći, vrijeme će pokazati!