Large Carnivore Initiative for Europe (LCIE) predstavlja ekspertnu grupu entuzijasta koji ulažu volonterske napore za očuvanje populacije velikih zvijeri u Europi. Članovi grupe temelje svoj rad na iskustvu u istraživanju ekologije, menadžmenta divljih životinja te napora za očuvanje prirode i populacije divljih životinja. Temeljem svojih istraživanja, izdali su podatke o rasprostranjenosti proučavanih vrsta na tlu Europe za period od 2012. do 2016. godine. Izvrsne podatke može se pronaći na njihovim web stranicama, a mi ovdje s njih prenosimo izrađene slike koje pokazuju rasprostranjenost medvjeda, vukova i risova na tlu Europe.

Smeđi medvjed (Ursus arctos)
Ukupna populacija u Europi: 17.000 – 18.000; od čega u našem području 3950 i broj je u porastu. Izvor

Sivi vuk (Canis lupus)
Ukupna populacija u Europi: 17.000; od čega u našem području oko 4.000, a trend promjene nije poznat. Izvor

Euroazijski ris (Lynx lynx)
Ukupna populacija u Europi: 7.000-8.000; od čega u našem području oko 130, sa stabilnim il opadajućim trendom. Izvor

Čagalj (Canis aureus)
Ukupna populacija u Europi: 97.000 – 117.000. Izvor

Iz priloženih slika je vidljivo da je većina ovih velikih grabežljivaca situirana u nordijskoj regiji, međutim i na Balkanu postoji njihova značajna populacija i srećom generalno nije u velikom opadanju. Hrvatska je tako jedna od rijetkih zemalja Europe u kojima obitavaju tri velike zvijeri; smeđi medvjed, sivi vuk i euroazijski ris. Velike zvijeri su predatori i nalaze se na vrhu hranidbene piramide. Većinom napadaju životinje koje je lakše uloviti, uglavnom stare, slabije i/ili nezdrave, te na taj način utječu na prirodnu selekciju. Nazivamo ih još i krovnim vrstama jer pridonose očuvanju ostalih vrsta i staništa u kojem žive, te su iznimno važan dio ekosustava (izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja).