Najznačajnije obilježje ovogodišnjeg listopada očitovalo se u izraženom toplinskom valu, gotovo neprekinutom od 12. do 27. dana u mjesecu. Naša se regija u tom razdoblju nalazila u anticiklonalnom polju, izraženijem na višim nivoima nego u prizemlju (slika 1 i 2). Takvi sinoptički uvjeti uz pritjecanje tople zračne mase koja je kulminirala 22. listopada (slika 1), uzrokovali su značajan manjak oborine u odnosu na klimatološki prosjek (slika 4).
Slika 1: Apsolutna topografija 500hPa (ljubičasta puna linija, skala lijevo, m). Isprekidane linije odozgo prema dolje: apsolutni maksimum, srednji dnevni maksimum, srednja dnevna vrijednost, srednji dnevni minimum i apsolutni minimum, u bazi na određeni dan, u periodu 1982.-2018. Temperatura zraka na 850hPa prikazana je sivim točkicama (skala desno, °C). Split, listopad 2019. Izvor: WRF reanaliza, http://crd.meteoadriatic.net
Slika 2: Tlak zraka reducira na morsku razinu (ljubičasta puna linija, skala lijevo, hPa). Isprekidane linije odozgo prema dolje: apsolutni maksimum, srednji dnevni maksimum, srednja dnevna vrijednost, srednji dnevni minimum i apsolutni minimum, u bazi na određeni dan, u periodu 1982.-2018. Količina oborine prikazana je sivim točkicama (skala desno, mm/h). Split, listopad 2019. Izvor: WRF reanaliza, http://crd.meteoadriatic.net
Temperaturno, nakon dosta toplog listopada 2018., ovogodišnji je bio još malo topliji, s anomalijom od +1,77°C, i treći je najtopliji listopad u CRD bazi nakon 2001. i 2004. godine (slika 3).
Slika 3: Usporedba temperatura zraka u HR regiji s prethodnim godinama. (srednja vrijednost uzorka n=21 lokacija iz CRD baze). Puna crna crta je srednja vrijednost u listopadu za sve godine. Izvor: WRF reanaliza, http://crd.meteoadriatic.net
Po oborini u regiji, listopad 2019. ima značajno negativno odstupanje, od -52mm/mjesec u odnosu na klimatološki prosjek, što ga svrstava na 6. najsušnije mjesto od 1982. godine (slika 4). Tek su dvije fronte (na početku i na kraju mjeseca, slike 1 i 2) uzrokovale značajniju oborinu koja nije bila dovoljna da mjesec dostigne klimatološki prosjek.
Slika 4: Usporedba mjesečne količine oborine u HR regiji s prethodnim godinama. (srednja vrijednost uzorka n=21 lokacija iz CRD baze). Puna crna crta je srednja vrijednost u listopadu za sve godine. Izvor: WRF reanaliza, http://crd.meteoadriatic.net
Apsolutna topografija bila je značajno povišena (visinska anticiklona, anomalija +48m) i glavni je sinoptički uzrok pozitivnom odstupanju temperature i negativnom odstupanju količine oborine. Ovogodišnji listopad je na visokom 3. mjestu od 1982. po vrijednostima srednje mjesečne apsolutne topografije 500hPa u regiji (slika 5).
Slika 5: Usporedba srednje mjesečne apsolutne topografije 500hPa u HR regiji s prethodnim godinama. (srednja vrijednost uzorka n=21 lokacija iz CRD baze). Puna crna crta je srednja vrijednost u listopadu za sve godine. Izvor: WRF reanaliza, http://crd.meteoadriatic.net
Izostanak značajnijih ciklonalnih sustava i fronti uzokovao je manje brzine vjetra od prosjeka. Na slici 6 prikazana je usporedba brzina udara vjetra s prethodnim godinama, pri čemu su samo 2001. i 1995. godina zabilježile manje (ali znatno) manje srednje brzine udara vjetra u regiji.
Slika 6: Usporedba srednje mjesečne vrijednosti brzine udara vjetra u HR regiji s prethodnim godinama. (srednja vrijednost uzorka n=21 lokacija iz CRD baze). Puna crna crta je srednja vrijednost u listopadu za sve godine. Izvor: WRF reanaliza, http://crd.meteoadriatic.net
Uslijed prevladavajuće tople zračne mase i slabog vjetra, na Jadranu je bilo dosta magle i sumaglice. Primjer na slici 7 je relativna vlažnost za Rovinj gdje je vidljivo mnogo odstupanja dnevnih maksimuma preko klimatološke linije srednjih dnevnih maksimuma (narančasta isprekidana), a povremeno vlažnost doseže i 100%, osobito 27. listopada tijekom cijelog dana.
Slika 7: Relativna vlažnost na 2m (plava puna linija i sjenčano, skala lijevo, %). Isprekidane linije odozgo prema dolje: apsolutni maksimum, srednji dnevni maksimum, srednja dnevna vrijednost, srednji dnevni minimum i apsolutni minimum, u bazi na određeni dan, u periodu 1982.-2018. Rovinj, listopad 2019. Izvor: WRF reanaliza, http://crd.meteoadriatic.net
Topao val donio je na nekim lokacijama i najviše ikad reanalizirane temperature na određeni dan. Primjer je Zadar, gdje temperatura zraka 22. i 23. listopada premašila najviše dotad zabilježene vrijednosti u bazi za te kalendarske dane. U Zagrebu se primjerice to nije dogodilo iako je 21. listopada maksimalna vrijednost bila izjednačena s najvišom u bazi za taj dan (slike 8 i 9).
Slika 8: Temperatura zraka na 2m (ljubičasta puna linija, skala lijevo, °C). Isprekidane linije odozgo prema dolje: apsolutni maksimum, srednji dnevni maksimum, srednja dnevna vrijednost, srednji dnevni minimum i apsolutni minimum, u bazi na određeni dan, u periodu 1982.-2018. Zadar, listopad 2019. Izvor: WRF reanaliza, http://crd.meteoadriatic.net
Slika 9: Temperatura zraka na 2m (ljubičasta puna linija, skala lijevo, °C). Isprekidane linije odozgo prema dolje: apsolutni maksimum, srednji dnevni maksimum, srednja dnevna vrijednost, srednji dnevni minimum i apsolutni minimum, u bazi na određeni dan, u periodu 1982.-2018. Zagreb, listopad 2019. Izvor: WRF reanaliza, http://crd.meteoadriatic.net
